Nalazite se u
Pčele početkom ožujka 2018. u ozbiljnoj opasnosti!

Prema svim hidrometeorološkim podacima postoji velika vjerojatnoća da ulazimo u proljeće koje će mnoge pčelare zaviti u crno.


Nadprosječno topli siječanj s temperaturama koje su u mnogim krajevima bilježile povijesne vrijednosti i probudile prirodu, potjerale su i pčelinje zajednice na rani razvoj legla. Mnogi pčelari su zadovoljno trljali ruke gledajući užurbani unos peludi na letima svojih košnica.


Hladni valovi, slično kao i topli, djeluju na ljude uzrokujući povećanu smrtnost i pobol. Međutim, dok je utjecaj toplih valova uglavnom koncentriran na 1-2 dana nakon njihove pojave, hladni valovi uzrokuju povećanu smrtnost s odgodom i nakon njihovog završetka. Premda je maksimum smrtnosti kod toplih valova izraženiji nego kod hladnih, ukupno povećanje smrtnosti je nakon hladnih valova veće nego nakon toplih valova i to stoga što posljedice nastupaju i nakon što hladni val prođe.



Ti klimatski ekstremi jednako su pogubni za biljni i životinjski svijet.

Mnogi pčelari su još sredinom veljače iskazivali izuzetno zadovoljstvo snagom i razvojem svojih pčelica, a na upozorenja da nema mjesta preranom veselju samo su odmahivali rukom.

I sad smo u problemima, a posebice oni koji pčelama nisu dodali šećerne pogače i to IZNAD legla.

I što se je desilo s pčelama?

Početkom hladnog vala ponovno su se sklupčale i to oko legla. Postoji velika opasnost da je pritom dio legla ostao nepokriven pčelama upravo iz razloga izuzetno ranog razvoja. Kroz desetak dana klupko ostaje bez kontakta s postranom hranom i jedini izvor im je ono što imaju iznad klupka. U koliko i to potroše umrijet će od gladi, bez obzira na preostalu količinu hrane (meda i perge) u košnici.

No, ako zajednica i preživi desetak dana u košnici, sklupčana s mladim leglom i eventualno smrznutim dijelom legla, nakon prolaska hladnog vala bit će izložena cijelom nizu raznih patogena koji su se razvili u probavnom traktu odraslih pčela ili u odumrlom dijelu legla. Pročisni izleti ju neće osloboditi tih novih izazova.

I kako pomoći pčelama?

Prolaskom hladnog vala i pčele će užurbano prionuti saniranju štete. Prvo će isprazniti crijeva, a potom će prionuti čišćenju stradalog dijela legla. Najmanje što tu možemo učiniti je da ispred košnica stavimo ploče valovitog kartona s kojih krajem dana možemo lako pokupiti izbačene mrtve pčele u raznim stadijima razvoja. Takvo „smeće“ najbolje je spaliti.

 Pčelama treba hitno davati poticajnu prihranu sirupom i to obavezno uz dodatak dobrih bakterija: Voda neka bude izvorska nekontaminirana, miješa se voda i šećer u omjeru 1:1 uz dodatak 2,5% EM probiotika, pri temperaturi do 40° C, da se postigne vrijednost p-H 4,5. Tu vrijednost pH ima i med bagrema pa sirup pčele izvrsno prihvaćaju. Prihranjivat pčele treba sve do pojave maslačka.
 Već kod prvog toplog dana (u nedjelju, 4. ožujka) pčele bi bilo izuzetno korisno poprskati rastvorom dobrih bakterija: Voda treba biti bunarska, izvorska, kišnica ili prokuhana iz vodovoda i u ovoj situaciji u mlačnu vodu dodati 5-10% EM probiotika. Obilno prskati po satonošama, a ako je zajednica na dva (ili više nastavaka – recimo Farar) onda treba nadignuti nastavke i poprskati i između njih. Obavezno poprskati leta i obilno površinu ispred košnice.

Rogulja – 02.03.2018.